Izgleda da ćemo imati sve manje novaca za zabavu, a među top listom potrošača se nalaze oni koji favoriziraju mobilnu telefoniju. Nakon hrane, pića i režija najbitnije nam je mobilno komunicirati.
GfK je proveo zanimljivo istraživanje domaćeg tržišta koje nam je dalo do znanja koliko bolje ili gore živimo te koliko možemo i trošimo na mobilne tehnologije.
Iako su troškovi života najviše „napunjeni“ kupnjom hrane i pića te plaćanjem režija, odmah iza toga dolazi činjenica da najveći broj kućanstva izdvaja novac za plaćanje usluga mobilne telefonije (92 posto) te fiksnog telefona (85). Tu je i prijevoz koji drži 83 posto.
Udio troškova hrane i pića raste zajedno s troškovima stanovanja (2011.-udio 48%), ostvareni prihodi se smanjuju, pa Hrvatima ostaje sve manje novca za zadovoljenje nekih drugih potreba (zabava, rekreacija, obrazovanje, medicinske usluge, obuća i odjeća), koje, za sve veći broj hrvatskih građana postaju luksuz.
I opet unatoč tome skoro podjednaki broj hrvatski kućanstava mjesečno troši novac na kulturu, rekreaciju i zabavu (46%), na duhan i cigarete (45%), na trajna potrošna dobra (39%). Na obrazovanje novac izdvaja svega 30% hrvatskih kućanstava (u prosjeku 518 kn mjesečno).
U dolje navedenoj stranici možete vidjeti da mobilni telefoni zauzimaju visoko treće mjesto, dok je i zabava dobar dio izdataka u što se svakako uklapaju i mobilne tehnologije zabavnog sadržaja koje svi većinom volimo.
Koliko trošimo usporedno sa posljednje dvije godine?
Malo nas čudi ova statistika budući da smo nedavno upoznati sa statističkim podacima o hrvatskim kupcima mobilnih aplikacija gdje baš i nismo vidjeli da se „troši na sve strane“.
Sljedeća tablica ukazuje na detalje kada je u pitanju potrošnja. Opet vidimo da se na mobitele relativno dosta troši, a hrvati su očigledno upoznati sa modernim tehnologijama jer su kućanstva u Hrvatskoj relativno moderno opremljena.
Zanimljivo je kako se manji iznosi novca, u odnosu na lani, (od 7% do 10%) izdvaja na kulturu i zabavu, zatim na mobilne telefone i obrazovanje, dok su troškovi u ostalim kategorijama proizvoda/usluga, ostali nepromijenjeni.
Na stranu podaci vezani uz tehnologije, veoma bolna činjenica: najveći pad u opsegu potrošnje uočava se kod trajnih dobara – 32% je manje kućanstava koja kupuju trajna dobra. Dakle, neka vrsta „života iz dana u dan“.
Svakako imajte na umu da su prikazani podaci rezultat istraživanja na reprezentativnim uzorcima građana provedenim tijekom prosinca 2011 i 2012. godine. U svakom valu istraživanja obuhvaćeno je po 1000 ispitanika u dobi 15 godina i više.
Da li je ovo samo nespretnost korisnika da sami podese sebi profitabilnu tarifu ili velike cijene teleoperatera u Hrvatskoj – zaključite sami. Jedno je sigurno – standard opada, ali još uvijek se uživa u tehnologijama.