MobilityDay 2015: povećanje produktivnosti upotrebom mobilnih cloud rješenja

Autor: mobil | 24.09.2015

Deveta po redu MobilityDay konferencija ima rekordan broj sudionika - oko 350. Mobilovi novinari će cijeli dan pratiti predavanja.

Ukupno će biti održano 28 predavanja, u četiri smjera (razvojni, poslovni, pametni uređaji i IT Pro), a središnja tema ovogodišnje Mobility Day konferencije je "kontinuitet poslovanja i povećanje produktivnosti upotrebom mobilnih cloud rješenja" te njihova upotreba u poslovanju, u privatnom životu i obrazovanju.

MobilityDay je otvoren uvodnim predavanjem Damira Tomičića iz tvrtke Axinom na temu Zabava u pokretu - budućnost mobilnosti za globalne trendove, a prethodno smo iz HP-a čuli o njihovim planovima s 3D printingom koji će uskoro postati dio naše svakodnevice. 1995. godine u svijetu je bilo 80 milijuna mobitela, što je činilo 1% penetracije, u 2014. je broj korisnika bio 5,6 milijardi uz penetraciju 73% (60% smartfoni, 40% obični telefoni).

Tomičić smatra kako su mobilne aplikacije mrtve jer su aplikacije samo produžetak servisa, skupe su. Ako već razvijate aplikaciju, držite se pravila Mobile first jer će desktop u budućnosti vjerojatno nestati. Na primjer, Microsoft je aplikaciju za novi Excel prvo napravio za iOS tablete. HTML je prvi izbor pri izradi aplikacija, preporučuje Tomičić.

Sve je u oblaku, a većina tvrtki smatra kako je rješenje smjestiti i sve mobilne aplikacije u oblak. Međutim, što kad se dogodi situacija kao prije dva dana kada HT mreža nije radila - tada će mnogima biti "jako oblačno". Naravno, bez clouda se danas ne može poslovati, iako nije za sve. Trend su messaging poruke i aplikacije za slanje poruka, a na vrhu popularnosti su Facebook, WhatsApp, Messenger, Instagram, Line je japanski, Viber, KakaoTalk. Sadržaj je kralj, korisnici iOS-a su spremni platiti dok Android korisnici baš i nisu. Mobilni video postaje glavni "driver", a 69% prometa preko mobitela činit će upravo mobilni video. Connected Drive je napredan sustav u automobilima, ali i opasan jer sve više ljudi u vožnji koristi razne servise, gleda notifikacije tako da i pametni satovi, uz smartfone, također postaju sve veća opasnost na cestama.

Avio industrija prepoznaje prednost bežičnih servisa jer izbacivanjem kabela od svakog sjedala na koje su spojeni razni uređaji štedi se na gorivu koje čini čak 60% troškova po svakom letu aviona. Znate li koja je najpopularnija aplikacija koja se koristi u avionu, u periodu između ulaska u avion i polijetanja? Kupnja mjesta u prvom razredu, preko aukcije koja starta od jednog eura! Za recimo 50 eura možete se voziti do New Yorka na sjedalu prvog razreda. Ipak, najveći problem je pristup Internetu, a rješenje je kombinacija LTE + satelit.

Primož Polnar iz HP-a se osvrnuo na HP-ovo restrukturiranje regijskog poslovanja. Zatvorili su poslovanje u Ljubljani, a ostavili u Beogradu i Zagrebu. Primož Polnar je voditelj cijele nove Adriatic regije koja se proteže sve do Malte. HP ulaže mnogo više u razvoj nego prije par godina. Stvaraju drugačiji način biznisa. Vraćaju 75% zarade u R&D, kako bi se vratili na stare staze inovacija. U 2. ili 3. mjesecu se očekuje jača HP-ova ofanziva na tržište 3D printanja. Novi modeli koji su još u fazi prototipova će imati i 100 puta brže printanje nego trenutno dostupni printeri. Coca-cola i HP po cijelom svijetu vode kampanju printanja imena na Coca-cola bočice. Kontra očekivanjima, printeri bilježe rast od 3% na svjetskoj razini dok cijelo tržište broji 230 milijardi dolara. HP-ov biznis proizvodnje laptopa broji 340 milijardi dolara dok se nova kategorija, 3D printeri, tek uvodi. HP očekuje tržište u vrijednost 10-30 milijardi dolara u sljedećih par godina te teži biti prvi u svim kategorijama u koje dolazi pa tako vraćanje i na prvo mjesto u computing biznisu. Uz veliku bazu od 14.000 patenata, HP samo ove godine planira uvrstiti dodatnih 400 patenata.

Predavač Dalibor Kukoleča na predavanju Trendovi, prognoze i nagađanja o mobilnim rješenjima se dotaknuo video prometa koji će u budućnosti činiti 80% od ukupnog prometa internetom, brzina prijenosa koji će do 2019. porasti na 42,4 Mb/s, s prošlogodišeg prosjeka od 20,3 Mb/s. U siromasnijim zemljama poput Indije i Brazila događa se ekspanzija mobilnog Interneta jer u tim zemljama infrastruktura i nije razvijena, a korisnici ipak očekuju uslugu na dovoljno kvalitetnoj razini.

2019. godine u svijetu bi moglo biti oko 24 milijarde povezanih na internet uređaja. U odnosu na prošlu 2014. godinu to je rast od 10 milijardi uređaja. Uz to, rast će i broj uređaja koje ćemo dijeliti između sebe i drugih. Uređaji virtualne stvarnosti (VR) u sljedeće dvije ili tri godine neće postati mainstream, ali će ih biti sve više. Augumented reality će se proširiti i na stimuliranje druga osjetila, poput dodira putem raznih rukavica. Što se tiče aplikacija potrebnih za VR, postojeće neće više raditi jer nisu napisane za 3D.

Dalibor Kukoleča nam je na još jednom predavanju, o audio i video komunikacijama, ukazao na probleme koji se javljaju sa sve većim brojem mobilnih uređaja u državama nižeg razvoja. Često su ti uređaji nešto jeftiniji i slabijih performansi, no korisnici i dalje imaju visoka očekivanja od njih. Na primjeru Skypea, na čijem razvoju Dalibor Kukoleča sudjeluje, doznajemo da su problemi ne samo u slabijim mobilnim uređajima već i u lošijoj mobilnoj mreži. Stoga se aplikacija poput Skypea mora prilagoditi mogućnostima uređaja i mreže, a za istraživanje se koriste razni modeli i njihovi rezultati se spremaju u cloud, iz kojega se naknadno aplikacija može prilagoditi za svaki uređaj.

Dobriša Adamec iz Citusa na predavanju Kako uspješno razvijati mobile aplikacije za više platformi ukazuje na problem s uspješnim razvojem aplikcija. Problem nije samo s fragmentacijom operativnih sustava na mobilnim uređajima, već i sa fragmentacijom unutar pojedinog operativnog sistema. Ponajveći problem je fragmentacija unutar android operativnog sustava, gdje aplikacija može biti kompatibilna s androidom na jednom mobilnom uređaju pojedinog proizvođača, dok na drugom se uopće ne želi pokrenuti.

Kod developmenta za mobilne uređaje, Web nije mrtav! Potrebno je i imati responzivni, tj. adaptivni web, tvrdi Ivan Curić iz Citusa, drugi predavač na predavanju Kako uspješno razvijati mobile aplikacije za više platformi. Druga opcija je nativna aplikacija, koja se može pogoniti samo na jednom operativnom sustavu. Treća je hibridna aplikacija, koja se primjerice može razvijati u Xamarinu, a kod aplikacije se može pokretati na više mobilnih platformi. Četvrta opcija je HTML5, koji spada u dio weba. Svaka od opcija ima svoje prednosti, primjerice nativne aplikacije su brzog UI-a i performansi sa uvijek dostupnim API-jem, no nedostaje dijeljenje koda za više platformi. Rješenje za mobilni development leži u dobrom prepoznavanju problema s aplikacijom, tj. koja bi vrsta aplikacije bila najidealnija za development. Svaka od mnogih vrsta nudi prednosti koje su prilagođenije određenim vrstama aplikacije, pa primjerice fitness tracker, koji zahtjeva veću kontrolom nad mobilnim uređajem, ne može biti temeljen na webu ili HTML5.