Kakvi nas telekom trendovi očekuju u 2016?

Autor: kruno | 02.02.2016

Korisnici su gladni megabajta, istaknuto je na konferenciji o trendovima u telekomunikacijama.

Konferencija Trendovi u telekomunikacijama u 2016. godini okupila je u Zagrebu CEO-e glavnih telekoma u Hrvatskoj - Tele2, Vipneta, HT-a, Iskona i Metroneta.

Okosnica PwC-ove konferencije u suradnji s poslovnim tjednikom Lider je bio okrugli stol CEO-a hrvatskih telekoma, uz pogled na tržište te što korisnici i poslovni subjekti mogu očekivati u tekućoj godini.

Digitalizacija pruža nove prilike, već je dugo s nama, a u novije vrijeme digitalizirala se distribucija kao što ju nudi Uber. Internet of things će u ući u neke tehnologije koje nisu do sada o tome niti sanjale.

Ipak, telekomima stalno padaju vrijednosti. U Europi se događa pad dok SAD pomalo raste. Najveći pružatelj cloud usluga nisu, kao što bismo očekivali, telekomi nego Amazon, isto tako je najveći pružatelj glazbe Apple a ne neki telekom. Telekomi su danas kompleksni, imaju velik broj segmenata kojima se bave, pružaju puno tehnologija te moraju pojednostaviti poslovne modele. Na tržište, s druge strane, dolaze jednostavne i brze kompanije koje se brzo prilagođavaju tržištu, za razliku od sporih telekoma. Stoga su pojedini telekomi krenuli u restrukturiranje – španjolska Telefonica je iz svoje ponude izbacila 50% onog što imaju i tako su podignuli marže te smanjili troškove. Telstra je eliminirala sve aktivnosti koje joj ne donose profit.

Telekomi mogu biti i dalje efikasni ako postanu digitalne platforme koje mogu koristiti i druge industrijske vertikale kao što su banke, da idu u partnerstvo s drugim kompanijama. Trebaju iskoristiti Internet of Things i razmišljati kako pomoći drugim sektorima te se na vrijeme uključiti u nove trendove. Kod IoT se očekuju da će se prvi rezultati prvo vidjeti u poslovnom, a tek onda u privatnom sektoru.

Potrebno je osmisliti nove usluge, sve digitalizirati, pojednostaviti i maknuti sve što ne donosi dobit. Primjer je Uber koji nema call centar, ne možete ih nazvati telefonom ako želite nešto reklamirati ili ste nečime nezadovoljni nego sve ide preko aplikacije. Sve rješava back office, i to vrlo brzo. To je smjer u kojem i telekomi mogu krenuti, istaknuto je na zagrebačkoj Liderovoj konferenciji koja je okupila velik broj sudionika.

Telekomi moraju ulagati u nova znanja, trenirati svoje ljude za nove usluge i koristiti alate da bi dodatno pospješili poslovanje. Potrebno je promijeniti kulturu ponašanja djelatnika i samog telekoma. Digitalna transformacija se širi u valovima i obuhvaća sve industrije i vrijednosne lance: tako smo od 2000. do 2005. svjedočili digitalizaciji procesa (Amazon), od 2005. do 2010. digitalizaciji distribucije (booking.com), od 2010. do 2015. digitalizaciji usluga (Uber, Airbnb), a od 2015. do 2020. bit ćemo svjedoci digitalizacije proizvodnje.

Četvrta industrijska revolucija je u tijeku. Streaming glazbe će u 2017. godini prestići downoad glazbe, dronovi su sve bolji i efikasniji (baterije su jače, materijali lakši), solarni sustavi se sve više komercijaliziraju. I 3D printing će napredovati. Istraživanja pokazuju da se u SAD-u i Europi 60 posto djece u dobi do dvije godine igra s mobilnim uređajima.

Korisnici su gladni megabajta, potrebno je nastaviti ulaganja u infrastrukturu jer telekom infrastruktura omogućuje da se i drugi sektori uključe u digitalizaciju.

Korisnik hoće sadržaj, mobilnost pa telekomi moraju stalno osluškivati potrebe korisnika koji kreiraju potražnju za uslugama.

Građani u Hrvatskoj koriste napredne usluge, ukoliko se usporedimo s razvijenijim zemljama. Infrastruktura je razvijena u urbanim područjima, ali u ruralnom području je potrebno povući novac iz fondova jer tu telekomi nemaju gotovo nikakvog interesa. Očekivanja od nove hrvatske vlade su da omogući investicije jer su operaterima veliki problem administrativne naknade koje se plaćaju.

Konsolidacija je dovela do toga da u Hrvatskoj ima sve manje igrača na tržištu, a tako je i u svijetu. Istaknuto je kako se one koji imaju infrastrukturu sve više oporezuje dok drugi koji tek dolaze na tržište i nemaju svoju infrastrukturi nisu na takvom udaru zakonodavaca i zarađuju puno više, bez dodatnih ulaganja.

Korisnicima je bitna velika brzina pristupa internetu, ali iznad brzina bitnija je dostupnost usluge te brzina odziva samog telefona. Godišnji rast potrošnje podatkovnog prometa je 30%, a u Hrvatskoj je 4G signalom koji pruža brzine i iznad 150 Mb/s pokriveno 65% stanovništva.