U Zagrebu je održana konferencija o elektroničkim komunikacijama. Regionalna konferencija – 7. SEE Telekom Arena okupila je više od 170 sudionika iz šest zemalja te EU, predstavnike državnih tijela, operatera i regulatora s područja telekomunikacija.
Na konferenciji se moglo čuti kako po pitanju digitalnih trendova Hrvatska, zajedno s Europom, kasni za Japanom, Južnom Korejom i Amerikom. Mreža i infrastruktura su najbitniji jer korisnici koriste sve više multimedije. Digitalna agenda, pojam o kojem se sve više i češće govori, bitna je za Hrvatsku i zbog konfiguracije terena na kojem je vrlo teško dovesti brzi Internet do baš svakog dijela zemlje. Digitalna agenda djeluje i na zapošljavanje.
Još ima dosta posla, ali infrastruktura je najbitnija i ona mora biti otvorena za sve, služiti svima i biti funkcionalna i za 20 godina kako ju se ne bi trebalo prerađivati. Prisjetimo se infrastrukture koja se počela graditi 90-tih godina za GSM i svega onoga što smo u budućnosti dobili.
Spomenuta je i optika, koja je vrlo bitna, a slab interes za postavljanjem optike može se pronaći i u činjenici kako je povrat investicija od optike (fiber to the home) od 7 do 12 godina – upravo zbog toga biznis ide tamo gdje je velika gustoća stanovništva, a ne i gdje je gustoća mala (kao što su otoci).
Hrvatska bi do ljeta ove godine trebala dobiti Strategiju razvoja širokopojasnog pristupa internetu do 2014., te, u sklopu usklađivanja s EU, provesti izmjene i dopune postojećeg Zakona o elektroničkim komunikacijama, najavio je na otvaranju 7. SEE Telekom Arene, državni tajnik u Ministarstvu mora prometa i infrastrukture, Danijel Mileta.
Mileta je istaknuo kako se Strategija temelji na preporukama Digitalne agende za Europu, strateškog okvira EU za poticanje razvoja i iskorištavanje potencijala telekomunikacijskih tehnologija za razvoj gospodarstva i povećanje kvalitete života građana. "Strategija predviđa da bi do 2013. fiksni pristup širokopojasnom internetu trebao biti dostupan za 75 posto građana Hrvatske, a uključujući i mobilni pristup, taj bi postotak trebao iznositi 90 posto", naglasio je Mileta i dodao da se za ostvarivanje tog cilja, što znači oko milijun fiksnih priključaka, u telekomunikacijsku infrastrukturu planira uložiti oko 654 milijuna kuna.
Na trendove u telekomunikacijama, na otvaranju konferencije osvrnula se Nives Sandri, članica Uprave Nokia Siemens Networks. Istaknula je da se komunikacijsko okruženje dramatično mijenja, a jedan od glavnih izazova koji se nalaze pred operaterima je razvoj infrastrukture kako bi se zadovoljili zahtjevi za sve većim prometom, koje nameću nove aplikacije i uređaji.
Još jedan izazov telekomunikacijskog sektora, naglasila je Sandri, je i kako u uvjetima oštre konkurencije te niskih cijena zadržati lojalnost korisnika, što je moguće jedino razumijevanjem njihovih stvarnih potreba. "Mogućnost i sposobnost transformacije načina razmišljanja u smjeru širenja suradnje s različitim područjima društva, kroz npr. e-učenje, e-zdravstvo i e-upravu, također će utjecati na budući razvoj telekomunikacijskog sektora", zaključila je Nives Sandri.
Tih tema dotakli su se i sudionici prvog panela o Digitalnoj agendi za EU, koji su raspravljali može li Digitalna agenda, kao strateški okvir, ponuditi smjernice za razvoj i suradnju u regiju, potaknuti inovacije i investicije u telekom infrastrukturu, te poboljšati kvalitetu života građana.
Slobodan Marković, pomoćnik ministrice Ministarstva za telekomunikacije i informaciono društvo Republike Srbije, pritom je ustvrdio kako problemi koji danas postoje u razvoju telekomunikacijskog sektora u regiji ne leže u samoj strategiji, već u nedostatku političke volje i svijesti o potrebi suradnje među operaterima, regulatorima i ministarstvima u njenom provođenju.
Sudionici su se složili da nema novih usluga ako nema infrastrukture te da su ulaganja u nove mrežne kapacitete nužnost, a Maja Mandić, direktorica odjela za korporativne regulatorne poslove Hrvatskog Telekoma istaknula je da je T-HT spreman na daljnja ulaganja u telekomunikacijsku infrastrukturu.
Moderator panela, Direktor Public Affairs, Digital Europe, Damir Filipović naglasio je i da bi se i lokalne zajednice trebale aktivnije uključiti u izgradnju telekomunikacijske infrastrukture, a na raspolaganju su im razni izvori financiranja, npr. javno- privatno partnerstvo i fondovi EU.
Na probleme nedostatne telekom infrastrukture osvrnuo se i Direktor regulatornih poslova i implementacija, Tele 2, Dubravko Horvatić, koji je upozorio na neodrživost sadašnjeg modela poslovanja i predložio model zajedničke izgradnje i korištenja infrastrukture od strane različitih operatera.
Trenutno nema komentara.