HAKOM je objavio nova prava korisnika elektroničkih komunikacijskih usluga te ukidanje roaminga od sredine lipnja.
Čelnici HT-a su u Selcu predstavili ekonomski atlas kojeg je izradio zagrebački Ekonomski institut te najavili povećanje brzina fiksnog interneta.
HT je prvi put nakon pet godina zaustavio pad prihoda i ostvario rast.
Istovremeno, uspjeh HT-a ima pozitivan utjecaj na širu poslovnu i društvenu okolinu. Ali koliki je taj utjecaj na hrvatsko gospodarstvo nikad nisu znali kao niti koliko iznosi te kakvi su učinci.
Ekonomski institut je za HT napravio studiju te ustanovio da je HT najuspješnija tvrtka jer doprinose s 3,1% bruto domaćeg proizvoda (10,5 milijardi kuna), generiraju 27.000 radnih mjesta kroz svoje aktivnosti. Ustanovljeno je i da su najveći privatni investitor - u pet godina (2011.-2015.) su investirali 5,7 milijardi kuna. Rezultate je predstavila Maruška Vizek, ravnateljica Ekonomskog instituta u Zagrebu.
Ekonomski atlas HT grupe izrađen za 2015. godinu je napravljen uz makroekonomske, sektorske, poslovne i financijske pokazatelje te je napravljena analiza utjecaja HT-a na sveobuhvatnu situaciju u Republici Hrvatskoj.
Korištena je input-output analiza izračuna ekonomskih učinaka. Prva komponenta je izravni učinak, a proizlazi iz izravnih troškova koje ostvaruje Grupa (uključuje plaće, poreze i dobit). Druga dva učinka su neizravni i inducirani. Neizravni učinak koristi dva kanala: intermedijarnu potrošnju i dobavljače investicijskih dobara. Inducirani je za HT Grupu izrazito važan te mjeri kako troše zaposlenici HT-a i dobavljači.
Prema input-output rezultatima HT Grupa generira spomenutih 3,1% BDP-a Hrvatske putem izravnih, neizravnih i induciranih učinaka. Za svaku kunu koju HT Grupa ostvaruje kroz poslovanje, istovremeno HT Grupa proizvede još 2,6 kuna i neizravno kroz potrošnju svojih zaposlenika i dobavljača.
HT Grupa izravno generira 3,930 milijardi kuna dodane vrijednosti za svoje partnere i hrvatsku ekonomiju, država kroz PDV 1,546 milijardi kuna, industrija oko 818 milijuna kuna, 1,088 mlrd kuna generiraju građevinarstvo, trgovina, transporti, hoteli i restorani, poslovne usluge 2,818 mlrd kuna, javne i osobne usluge 166 milijuna kuna dok se kroz poljoprivredu, ribarstvo i šumarstvo generira 131 milijun kuna. Ukupno, 10,497 milijardi kuna.
Uz svako radno mjesto unutar HT Grupe vezana su još 4,4 radna mjesta u ostatku ekonomije. Nadalje, HT Grupa isplaćuje 54% veću plaću od državnog prosjeka te 16% iznad prosjeka sektora informacije i komunikacija.
8616 kn je prosječna neto plaća u HT Grupi. Od 2008. godine HT je isplatio 6 milijardi kuna dividende svojim dioničarima.
U 2015. HT Grupa je generirala 3,2 milijarde kuna poreza koji se uplaćuju u državni proračun, odnosno 3,8% ukupnih poreznih prihoda. HT je šesta najveća kompanija u Hrvatskoj prema prihodu, a prema novostvorenoj vrijednosti HT je prva tvrtka u Hrvatskoj (12,9 mlrd kuna), slijede INA, HEP operator distribucijskog sustava, Zagrebačka banka, PBZ, Konzum, HEP i Pliva.
Prvi čovjek HT-a Davor Tomašković najavio je u Selcu da 180.000 kućanstava i poslovnih korisnika od rujna ove godine dobiva 2-5 brži pristup fiksnom internetu, bez dodatne naknade.
HT ima oko 5000 djelatnika ukupno, prošle godine je bilo 200 novozaposlenih.
Digitalna ekonomija raste 7 puta brže nego ostatak ekonomije, u usporedbi godišnjih stopa rasta. Bez pristupa širokopojasnom internetu nema niti digitalne ekonomije. Ako bi se u Hrvatskoj penetracija širokopojasnog interneta povećala za 10%, učinak je 1,3% povećanje BDP-a.
Bitna u cijeloj priči je i digitalna agenda te bi se njezinom potpunom provedbom bruto domaći proizvod EU-a povećao za 5% po stanovniku do 2020.
4G LTE mrežu je HT među prvima u Europi uveo 2011. godine. 262,5 Mb/s HT nudi danas svojim mobilnim korisnicima, uz primjenu MIMO i Carrier Aggregation naprednih tehnologija.
U 2015. HT je investirao duplo više u mobilnu infrastrukturu, a one su donijele rezultat da HT ima najbolju pokrivenost s LTE signalom, imaju više od 1000 4G baznih stanica (od ukupno 2000), a one su međusobno povezane optičkim priključcima. To je jako bitno jer su stanice već danas spremne za 5G. U protekle dvije godine za 24% je povećana vanjska pokrivenost 4G usluge (na 97%), a brzine su povećane za više od dva puta.
Ulaganja su povećana i u područje fiksne mreže, u 2015. su za 36% bile veće investicije nego u 2014.
HT ima 200.000 optičkih konekcija do krajnjih kućanstava. To je temelj za gigabitno društvo, u kojem ćemo 2025. godine imati pristup internetu brzinom 1 Gb/s. Na područjima s bakrenom infrastrukturom koriste se napredne tehnologije kako bi se brzine pristupa povećale do 100 Mb/s.
HT je danas najavio povećanje brzina pa će oni korisnici koji imaju 4 Mbit brzinu imati 20, oni s 20 će imati 40-50 Mb/s. Do kraja 2016 će više od 50% korisnika (200.000 korisnika) imati brzine veće od 20 Mb/s.
Cilj do 2020. je da 50% korisnika ima brzinu veću od 100 Mb/s, a da svi imaju više od 30 Mb/s.
U sljedećih pet godina očekujemo da će 5G mreža biti u pogonu, a maksimum koji se preko 4G mreža može izvući je do 650 Mb/s. Znamo da će 5G ići na brzinu od 1 Gb/s na više. Očekuje se gašenje 3G mreža jer će ih 4G moći zamijeniti u potpunosti, dok će 2G kao globalni standard ostati još jako dugo vremena pa će mobiteli poput Nokije 3310 još dugo vremena moći biti korišteni.
Trenutno nema komentara.
Prijavite se na naš Newsletter i primajte obavijesti Mobil.hr-a
